Slovenske TV

Podnaslovljene TV

Lokalne TV

EX YU TV

Angleške TV

Nemške TV

Italijanske TV

Ostale TV

RTS 2
06:08
Koncert za dobro jutro
06:49
Slagalica, kviz
07:13
Datum
07:18
Verski kalendar
07:28
Sećanje na nedavno preminulog fotografa Tomislava Peterneka... Tomislav Peternek (Vinkovci, 22. maj 1933 - Beograd, 24. mart 2024), fotograf Lično viđenje: Peternek, žestoki život svakodnevice, Trezor - Majstor novinske i dokumentarne fotografije, Tomislav Peternek, više od pola stoleća svedoči o životu na margini, o istorijskim i tragičnim lomovima na bivšem jugoslovenskom prostoru. Ostavio je neprocenjive dokumente o beogradskom protestu povodom ubistva Patrisa Lumumbe (1961), o pobuni na Beogradskom univerzitetu (1968), o ratištima prilikom raspada bivše domovine. Putovao po svetu i slikom beležio dokumente o frontovima i zgarištima. Bio urednik fotografije NIN-a od1970. do odlaska u penziju 1993, a posle toga u stalnom angažmanu sa agencijama Rojters, Sigma i druge. Priredio veliki broj autorskih izložbi i osvojio najznačajnije nagrade i priznanja u zemlji i svetu. Povodom pariske izložbe 2001. francuska štampa ga je nazvala srpskim Kartije-Bresonom. Najnovije izdanje intervjua-portreta Lično viđenje snimljeno u ateljeu umetnika i tokom jednočasovnog razgovora, preseca izbor najboljih Peternekovih fotografija, od kojih se mnoge nalaze u najcenjenijim kolekcijama i muzejima. Peternek je osvojio sve najznačajnije domaće i inostrane nagrade, osim Nobelove, jer se ova nagrada ne dodeljuje za fotografiju. - Učesnik Tomislav Peternek, sagovornik Milan Vlajčić - Snimatelj Željko Malić, snimatelj zvuka Slobodan Mišić, saradnik Milena Jekić, organizator Gordana Grdanović, montažer Branislava Teodosić, urednik Bojana Andrić, autor Milan Vlajčić - Snimano 25.09.2009, premijerno emitovano u Trezoru 13.11.2009, Redakcija za istoriografiju TVB.
08:29
Šumske zavrzlame
08:44
Bleja
08:55
Avanture Heti Feder
09:26
Naši gledaoci, drugarići, dobro znaju da, kad čuju čuvenu rečenicu: Idemo u… lov na znanje!“ na scenu stupa naša gusarska posada, koja nam otkriva zanimljive informacije o nekom pojmu. Budite sa gusarima u subotu, 04. maja u 09:35č na Drugom programu Televizije Srbije.... Za nama je jedna čudna godina. Godina koju nismo mogli ni da zamislimo, a kamoli predvidimo; godina u kojoj je svet stao. Naučili smo da živimo ne družeći se ili ne bar na način kako smo navikli. Naučili smo da nosimo maske, nauili smo da živimo sa distancom. Naučili smo, da kad se mora, može da se živi drugačije, mnogo drugačije od onoga kako smo navikli. Ipak, naučili smo da moramo da se potrudimo da bitne stvari ne poremetimo, važne odnose ne izgubimo, osobe koje volimo nastavimo da volimoi omogućimo da one i dalje vole nas… I Plava ptica“ je prošla kroz sve što i svi ostali… Trudila se da ostane tu za svoje drugariće, kako bi im lakše prošli dani izolacije i distance, očuvavši sve što se moglo očuvati. Jedino što je moralo da se dogodi zbog pandemije je da nemamo nastupe naših drugarića, ali smo se potrudili da sve ostalo bude netaknuto. Naši drugarići su navikli da posle nove godine gledaju specijal-epizode, koje ih podsećaju šta smo sve naučili u prethodnom periodu. Prva u redu takvih epizoda je epizoda u kojoj će naša gusarska posada ploviti po pučini loveći znanje… Otkrivaćemo jedan po jedan pojam i drugarići koji nas prvi put gledaju moći će da nauče, a oni koji su nas verno pratili, moći će da obnove ono što su sa nama, kroz zabavu, naučili. I zato, budite sa nama u subotu 04. maja 2024. godine u 09:35, letimo, kao i do sada, na Prvom programu Televizije Srbije. Na našem zvaničnom jutjub-kanalu možete pronaći i sve naše prethodne epizode, kao i na našoj platformi www.rtsplaneta.rs. Pišite nam na e-mail: plava.ptica@rts.rs, facebook- profil ili na našu dobro poznatu adresu: Takovska 10, 11 000 Beograd, sa naznakom za emisiju Plava ptica“. O Plavoj ptici“ brinu: urednice i scenaristkinje Jelena Popadić Sumić i Dunja Petrović, reditelj Miodrag Kolarić, naši glumci: Osman Ahmed, Borka Tomović, Andrijana Oliverić, Marija Medenica i Miroslav Petrović, zatim naše scenografkinje Mira Andrejević i Tanja Ivanović, naša kostimografkinja Aleksandra Stošić Krstović, kompozitor Dragoljub Ilić, montažerka Nada Dodik Zildžić i mnogi drugi.
09:50
Dobro je, dobro je znati...
10:24
Znanje imanje
11:22
U prazničnom izdanju emisije govorimo o srpskim prosvetiteljima nekad, i onima koji danas rade jedan od najvažnijih poslova za budućnost svakog naroda, dok u isto vreme obeležavamo i Dositejeve dane. Vodimo vas u Torino, Muzej Svetog pokrova, gde je još jednom ispričana priča o Isusovom liku. Deca iz O.Š. Dragan Kovačević, njihove likovne radionice, slikaju tokom emisije, u susret prazniku kojem se najviše raduju, Uskrsu...
12:06
Reportaža iz Centra za razminiranje, intervju sa zamenikom komandanta Nacionalne garde Ohaja i novosti iz vojske u najnovijoj emisiji „Dozvolite...”... Kada čujete da je bezbedno uklonjena neka neeksplodirana bomba ili granata iz nekog od ratova, treba da znate da glavnu ulogu u tom poduhvatu ima Centar za razminiranje Republike Srbije. Ova državna institucija čuvena je širom sveta i zato u našu zemlju dolaze ljudi da bi učili kako da bezbedno uklanjaju neeksplodirane ubojna sredstva. Gost emisije „Dozvolite...” je pomoćnik komandanta Nacionalne garde Ohaja brigadni general Dejvid DŽonson. Srbija i Ohajo imaju Program državnog partnerstva više od 15 godina. Vojna saradnja je razvijena, ali se poštuju odluke Srbije o vojnoj neutralnosti i ograničenoj saradnji od 2022. godine. Saznajte i novosti iz Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Emisiju možete pratiti i na društvenim mrežama, Jutjubu i platformi RTS Planeta. Ekipa RTS-a: urednik emisije: Goran Janićević novinar: Igor Topalović montažeri: Vesna Grba i Mirko Krsteski organizator: Danko Rapaić producent: Martin Vereš realizacija: Vladimir Antić ekipa VFC „Zastava film”: direktor: pukovnik Goran Ikonić   organizator: Aleksandra Živković snimatelji: Žarko Pekez, Vujadin Mićunović, Slavko Kalanj i Aleksej Puđa asistenti snimatelja: Aleksandar Đorđević i ljubiša Glišović.
12:36
Dvoipogodišnja Minja Lapčević je drugo dete u Srbiji koje boluje od retke bolesti deficijencije adenilosukcinatne lijaze (ADSL).... Lek za ovu bolest ne postoji pa su na scenu stupili Minjini roditelji. Minjina mama, koja je genetičar stupila je u kontakt sa naučnicima koji se bave evolutivnom farmakologijom i prenamenom lekova a počeo je i razvoj genske terapije za ADSL deficijenciju. U ovonedeljnoj emisiji o osobama sa invaliditetom „Mesto za nas”, od Minjinih roditelja čućemo kako izglead život kada imate dete sa veoma retkom bolešću i na koji način skupljaju sredstva za istraživanja. Doktori će objasniti šta su to prenamena leka i razvoje genske terapije i kako mogu pomoći retkim bolestima za koje terapija ne postoji. Urednica emisije: Iva Omrčen.
12:59
Studio znanja
13:52
Štetni svet
14:24
Književnost, filozofija i priroda... Priroda je umetnicima oduvek bila inspiracija i model, a filozofima večna tema istraživanja. Priroda je prvi dom svih živih bića na našoj planeti. Otud filozofska promišljanja o poreklu svemira i života na Zemlji, o bogatstvu i lepoti prirode, ali i o prolaznosti svake, pa i prirodne lepote. Pogledi pesnika oduvek su stremili ka nebesima, Suncu i Mesecu, zvezdama i oblacima, lišću i drveću, baš kao što su veliki kompozitori osluškivali zvuke vetra, šum lišća i žubor reke i njima inspirisani, stvarali velika dela. Urednik i scenarista: Jelena Radović Jovanović Reditelj: Bojan Vorkapić Montažer: Jovana Filipović.
14:46
Čovek treba da ume da pozna šta je zlo, a šta dobro, jer zlo ništa ne stvara, već samo ruši pa na kraju samo sebe razori…, reči su Svetog Save koje su nas inspirisale da u emisiji Hrana za dušu predstavimo umetnički opus Olgice Stefanović.... Talenat slikara, ikonopisca, grafičkog dizajnera umetnica je posvetila vrednom radu na očuvanju kulture i tradicije našeg naroda. U svoja dela utisnula je pečat duše inspirisana srpskom srednjovekovnom kulturom, ikonama i freskama, ćiriličnim pismom, pravoslavljem. Na drugom kraju naše priče, zadenuli smo razgovor o značaju i smislu posta i posne trpeze. Naš sagovornik bio je Nikša Šovran, vrsni ugostitelj. Rodom iz Boke Kotorske, ugostiteljsku tradiciju svoje porodice Nikša je nastavio u Panonskoj niziji. Tako je talase plavog Jadrana i deo svoje duše, uz pomoć prijatelja i podršku porodice, upleo u vojvođansku ravnicu. Zajednički imenitelj za naše sagovornike svakako je Novi Sad, ali pre svega to je jedna univerzalna nit posvećenosti, poštovanja i očuvanja pravoslavlja i kulture srpskog naroda. Život stalno ide napred, po Božijoj milosti i uz pomoć izabranih ljudi koji čine dobro! Uz mudru poruku svetitelja Save šaljemo poruku o onome što nam uvek i u svakom vremenu treba, vera, snaga, rad, odricanje i dobri ljudi. Urednik: Nataša Nešković.
15:15
Praznici su prilika da bar na tren zastanemo i pogledamo svet oko sebe.... Darovi prirode su svuda oko nas, prelepi su a zapostavljeni zbog prebrzog ritma života koji nas neretko izbacuje iz iskonskog sklada sa okruženjem. Urednik serijala: Jelena Radović Jovanović Reditelj: Sunčica Jergović Montažer: Jakov Kronja.
15:18
Kraljica Natalija Obrenović, jedan je od najzanimljivijih likova dinastije Obrenović. NJena sudbina supruge, majke, kneginje i kraljice je istorija lične, porodične i nacionalne tragike jednog vremena.... Izuzetno obrazovana, lepa i ponosna, sa darom da čuva dinastiju i srpske interese, doživela je potpuni krah na svim poljima. Bila je hrabra, pametna i uporna. Izgleda da su joj upravo te osobine i presudile. Razvela se, ne svojom voljom i krivicom. Proterana je iz Srbije, koju je volela i koja je nju veoma volela. Ponižena i osramoćena pred kraj svog dugog života prosila je u Parizu, gde je živela u katoličkom samostanu. Patila je za ubijenim sinom Aleksandrom Obrenovićem. Bez igde ikoga svog, pred kraj života napisala je memoare, koje je predala S. Cukiću, rođaku rediteljke Mire Trailović, koja je memoare ostaliva Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Na osnovu te memoarske građe nastala je emisija Kraljica Natalija, koju potpisuju... Urednik i scenarista Jelena Radovanov-Živanović Reditelj Violeta Nedanovski.
15:49
Istorija jugoslovenske i srpske kinematografije iz ugla takozvanih kvir likova, sagledana je u priči o dvojici mladih glumaca koji započinju istraživanje na tu temu.... Posle svetske premijere na festivalu u Solunu, hibridno ostvarenje Topli film“ otvara ovogodišnje izdanje Beldoks festivala“. U Krupnom planu“ Velike iluzije je autor filma Dragan Jovićević. Posveta anonimnim filmskim herojima, radnička klasa kao inspiracija domaćih autora i vesterni na savremen način  - to je okvir ove epizode Velike iluzije“ u kojoj predstavljamo Kaskadera“ sa Rajanom Goslingom i Emili Blant i najnoviju priču iz serijala Planeta majmuna“. O filmu Radnička klasa ide u pakao“ reditelja Mladena Đorđevića - iz rakursa Đorđa Bajića. U Premotavanju“, obeležavamo četiri decenije kultnog filma Vima Vendersa Pariz Teksas“. u Kontraplanu“ sa rediteljem Nanijem Moretijem čiji je film Sunce budućnosti“ koji je svetsku premijeru imao u Kanu, deo bioskopskog repertoara. Autor i urednik: Sandra Perović Realizacija: Tijana Todorović Javorac, Svetlana Perović, Vesna Šulkić.
16:26
Proleće je i sve životinje su oduševljene prinovom, lanetom po imenu Bambi, princom šume. (Bambi, 1942.)... Bambi odrasta sa dva druga, zecom Lupkom koga majka stalno podseća na očeva predavanja o tome kako bi zec trebalo da se ponaša i tvorom Cvetkom. Bambi mora da nauči da život donosi i opasnosti i nesreće, pogotovo za jednog jelena... Režija: DŽejms Algar, Samjuel Armstrong i Dejvid Hend.
17:39
Mladog princa lavova iz čopora je izbacio njegov okrutni stric koji mu je navodno ubio oca. (Lion King, 1994.)... Dok stric vlada gvozdenom kandžom, princ živi podalje sa željom da nema briga do kraja života. Ali kada mu se vrati prošlost, mladi princ mora da odluči šta će sa sudbinom. Da li će nastaviti da živi u izgnanstvu ili će se suočiti sa svojim demonima i postati ono za šta je predodređen? Režija: Rodžer Alers i Rob Minkof.
19:15
Automobilizam: TCR, snimak
20:42
Danas gotovo da nema sportske aktivnosti, Olimpijskih igara, sportskih organizacija, a da tu nema žena. Žena je postala nezaobilazan i značajan faktor o kom god sportu govorili.... Neke dame su u svojim sportskim disciplinama ostavile takav trag da se o tome priča i pričaće se. Druge su asistirale kao treneri, organizatori, ali nepobitno je da lepši pol svojim znanjem i sportskim umećem uzdignute glave šeta ovom planetom. 8. epizoda – Miroslava Najdanovski Žensko plivanje je postalo olimpijska disciplina u Stokholmu 1912. godine. Naša nekadašnja šampionka u plivanju Miroslava Najdanovski, govori o razlikama u odnosu ka sportu u vreme kada se ona bavila ovim sportom i danas. Kakve su te razlike pogledajte u ovoj epizodi serijala Žene u sportu. Produkcija Anna Bizz.
21:15
Intervju sa Denisom Macujevim
22:00
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
23:05
Povod za razgovor sa književnikom Vuletom Žurićem je zbirka njegovih dokumentarnih pripovesti Heroji i gubitnici.... Žurić je objavio romane: Blagi dani zatim prođu, Tigrero, Mrtve brave, Narodnjakova smrt, Nedelja pacova, Srpska trilogija, Republika Ćopić, Roman bez ormana, Pomor i strah… Knjige priča: Umri muški, Dvije godine hladnoće, U krevetu s Madonom, Valceri i snošaji, Katenačo, Forenzika Itake... Autor je šest radio-drama i scenarija za igrane filmove Slepi putnik na brodu ludaka i Proleće na poslednjem jezeru. Dobitnik je stipendije Borislav Pekić, Andrićeve i Vitalove nagrade, nagrada Stevan Sremac, Danko Popović, Kočićevo pero… Prevodi sa italijanskog i sa engleskog jezika. U emisiji Vule Žurić govori o tome kako bira umetnike i druge istorijske ličnosti o kojima će pisati i odgovara na pitanje da li je potrebno ispraviti poneku nepravdu u biografijama velikih ljudi. U razgovoru o njegovoj prozi učestvuje i kritičar dr Vladan Bajčeta. Montaža: Predrag Kašman i Marko Roksandić Režija: Ivana Stivens Autorka i urednica emisije: Sanja Milić.
23:40
U petoj epizodi četvrte sezone “Ranih kadrova”, koja nosi naziv “029: Boris Simić”, predstavljamo mladog reditelja, studenta Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, koji se još od detinjstva okušao u različitim životnim ulogama i stekao raličita iskustva. Autora koji teži da za svaku svoju filmsku priču pronađe odgovarajući žanrovski model i kontekst, različitu vizuru pripovedanja i pristup realnosti u koju nas postepeno uvodi.... Boris Simić rođen je 1999. godine u Pećanima. Sa devet godina snimio je svoj prvi film “Nasukani pirat” u kojem je igrao i glavnu ulogu. Završio je elektotehničku školu “Nikola Tesla” u Beogradu. Tokom srednje škole bio je član amaterskog pozorišta “Teatar 5” gde je ostvario uloge u više predstava.. Na fakultetu je režirao kratke igrane filmove “Ni na nebu ni na zemlji”, “Veliki petak”, “Tex” i “Danas je parada”. Nakon uvodnog razgovora sa mladim autorom u studiju “Ranih kadrova”, pogledaćemo njegov kratki igrani film “Danas je parada”, koji mu je bio završni ispit na trećoj godini studija. U filmu “Danas je parada”, nastalom po scenariju i u režiji Borisa Simića, koji se odigrava u distopijskoj posleratnoj diktaturi, Ida, visokorangirana članica Partije, koristi vojnu paradu kao paravan da bi spasila svog mlađeg brata Lukasa. Lukas je čitav život proveo kao zatvorenik zbog revolucionarnih zločina njihovih roditelja pogubljenih od strane Partije... Uloge u filmu tumače Bratislav Zdravković, Maša Đorđević, Sofia Kuzmanović, Matija Simić i Boris Simić. Televizijski prikaz filma “Danas je parada” donosi nam Nikola Popević, filmski kritičar, prevodilac i odgovorni urednik Redakcije filmskog i serijskog programa RTS-a. U drugom delu razgovora u studiju, u emisiju dolazi gost Borisa Simića – mladi direktor fotografije Aleksandar Anđelković, a biće reči i o pripremi njihovog zajedničkog diplomskog dugometražnog igranog filma, koji nosi naziv “Za šaku dinara”. Kreator i urednik serijala: Marko Novaković Reditelj: Ognjen Isailović Scenarista: Srđan Vučinić Direktor fotografije: Bojan Rakić SAS Scenografkinja: Mira Andrejević Kostimografkinja: Aleksandra Stošić-Krstović Montažer: Petar Šumonja Dizajn grafike i animacija: Nenad Krstić Kompozitor: Vladimir Pejković Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Producentkinja: Jeka Guk-Vlatković Proizvodnja: Radio-televizija Srbije 2023.
00:29
Simfonija tradicije
01:57
Žene u sportu: Miroslava Najdanovski
02:24
Automobilizam: TCR, r.
03:44
Dobro je, dobro je znati...
06:00
Muzika za dobro jutro
07:00
Slagalica, kviz
07:25
Put, sila nade
07:55
Štrumpfovi
08:19
Teslini znanjoni
08:32
Porodična mreža 3
09:00
Povodom Vaskrsa, najradosnijeg hrišćanskog praznika, Radio-televizija Srbije prenosiće jutarnju liturgiju na Vaskrs iz Hrama Svetog Save u Beogradu.... Hristovo vaskrsenje je temelj hrišćanske vere, obnova života, simbol neuništivosti duha na kome počiva vera u Boga. Vaskršnju liturgiju služiće patrijarh srpski gospodin Porfirije uz sasluženje beogradsko karlovačkog sveštenstva. Stručni konsultanti koji će tokom prenosa Vaskršnjih liturgija razgovarati sa komentatorkom Biljanom Radulović biće profesori Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta Pored Vaskršnjih liturgija RTS će prenositi i Vaskršnji koncert iz kripte Hrama Svetog Save koji će biti održan 07. maja u 20.00 časova. Ovaj koncert održava se sa blagoslovom patrijarha. Odgovorni urednik direktnih prenosa je Vesna Sladojević.
10:36
E - TV
10:58
Šta znači biti čovek, moglo bi biti osnovno pitanje antropologije. Ta naučna disciplina proučava ljudski život, kulturu, razlike među društvima, kulturama i ljudima. Borba za zdravo drštvo i zdravog pojedinca životni je put mnogima.... Prof. dr Nada Sekulić je redovni profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, gde predaje Uvod u sociokulturnu antropologiju, Antropologiju rata i Studije roda. Objavila je monografije: O kraju antropologije, Skriveni rat, Studije roda. Čitav život posvetila je proučavanju svrhe i suštine života. Emisija U susret snovima govori o životu, suštini, snovima i pravima. Gosti su prof. dr Nada Sekulić i Jelena Riznić. Urednik: Jasmina Vujnović Milošević Obrada: redakcija Aktuelnosti.
11:28
Verski mozaik Srbije
12:19
Kulturako aresipe
12:48
Naš gost, izuzetan fotograf svetskog glasa, govori o svojoj prvoj velikoj monografiji.... Gotovo svaku fotografiju prati neka zanimljiva priča sa kojom nas autor upoznaje i posebno ističe da su mu Cigani sveta otvorili put do najvećih profesionalnih postignuća. Ova monografija je nastala 1988. godine nakon tri godine mukotrpnog sakupljanja podataka o životu, običajima, kulturi Roma, od Indije do Zapadnog sveta.
13:07
Sve boje života
13:35
Tradicionalna muzika je“ - citiraćemo našeg eminentnog etomuzikologa, profesora Dimitrija Golemovića, - kao kajmak na mleku“. Ona je, mogli bismo u tom kontekstu reći, ono najbolje što daje stvaralaštvo jednog naroda. Pa ako je to stvaralaštvo bogato i vredno, onda je i tradicionalna muzika izuzetno bogata i dragocena.... U emisiji Oj nevene šestopere“ biće govora o važnosti negovanja tradicionalne muzike i o njenoj sve većoj popularnosti među mladima. Uzroke ovome verovatno valja tražiti u beskrajnom bogatstvu te muzike i neograničenoj inspiraciji koju ona daje. Muzika je uostalom tekovina mladih ljudi i otuda nije neobično što baš mladi nastavljaju bogatu tradiciju srpske narodne muzike i muzike drugih naroda sa prostora Balkana. Bogatstvo naše tradicionalne muzike sve više privlači i stručnjake i izvođače iz drugih krajeva sveta i Evrope, te je ona ujedno i svojevrsni ambasdador naše kulture i tradicije. Takođe, u emisije govorimo i o narodnoj igri kao društvenoj kategoriji i razvoju do finog umetničkog izraza, kao i o originalnoj narodnoj nošnji koja je nezaobilazni element svakog izvođenja, bilo da je u pitanju pesma, ili igra. Istovremeno emisija predstavlja i mlade koji na dostojan način neguju tradicionalnu narodnu pesmu i igru. To su članice pevačke grupe Rašanke“ iz N. Pazara i dva igračka para-članovi KUD Kastrum –Singidunum iz Beograda. Sve to snimljeno je na više atraktivnih lokacija Starog Rasa, u ambijentima manastira: Studenica, Gradac, Đurđevi Stupovi, što gledaocima na televizijski privlačan način pruža i edukativnu poruku... Snimatelj: Milan Stanić Režija: Lela Janić Autor i urednik: Milica Bajić Đogo.
14:13
Prošlo je više od 1700 godina od stradanja sirmijumskih mučenika. Među njima je bila i Sveta Anastasija, rođena u Rimu 281. godine, a stradala u Sirmijumu, današnjoj Sremskoj Mitrovici 304. godine.... Svetu Anastasiju Uzorešitelnicu poštuju, vole i slave i pravoslavci i rimokatolici. Ona je svojim životom i verom u Hrista jedan od stvaralaca istorije i kulture hrišćanske Evrope, a njena hrabrost i radost stradanja za Hrista je svetlost koja će nas obasjavati u večnosti. Urednik i scenarista: Jelena Radovanov Živanović. Reditelj: Violeta Nedanovski Direktor fotografije: Branko Pelinović Lik Svete Anastasije igra glumica Ivana Popović.
14:39
Farbanje jaja i dekoracija uskršnje trpeze su rituali kojima se podjednako raduju sve generacije. Ideja i načina je mnogo.... Posetili smo čuvene slamarke iz Tavankuta da saznamo kako one ukrašavaju uskršnja jaja a potom smo u zrenjaninskom udruženju Dositej prisustvovali dekoraciji uskršnjih medenjaka. Urednik emisije: Jelena Radović Jovanović.
14:44
Jaje je simbol života i novog početka.... Tradicionalno se jaja ukrašavaju za veliki hrišćanski praznik Uskrs. Međutim, naši sagovornici jaja pretvaraju u prava umetnička dela tokom cele godine. Rezbare, vezu, prave slike pa čak i haljine od ljuske jajeta. Simbolika jajeta u njihovom radu otkriva svu lepotu kreativnog duha. Urednik emisije: Jelena Radović Jovanović.
15:04
Privilegiju da po prvi put kamerama RTS-a uđe u Državni muzej Ermitaž u Sankt Peterburgu imala je ekipa Naučne redakcije krajem prošle godine. Tom prilikom smo posetili najznačajnije odaje kada je reč o arheološkom materijalu koji je jedinstven na svetu, a baštini ga ovaj veličanstveni hram kulture.... Kako izgleda najstariji sačuvani tkani tepih na svetu, skitsko zlato i ono što je u grobnicama kulture Pazirika stare više od dva milenijuma sačuvao led Altaja, otkrijte u novoj emisiji Obrazovno naučnog programa, Ermitaž - lepota satkana od tajni, autora Milice Popović.
15:47
Titovi Brioni... Brioni su dugo bili nepoznanica, a i danas su obavijeni nekim velom nedostupnosti i malih tajni… Počela je njegova modernizacija, ali se ulaže veliki trud da ostane autentičan kao svedok jednog vremena. Znamo ko je odlazio i ko je mogao da letuje tamo u Titovo vreme. Često se nagađa i ko danas letuje. Otvaranje Briona bilo je postupno i do dana današnjeg ne možete videti baš sve, niti ulaziti u neke delove ostrva u kojima se nalaze rezidencije onih kojih više nema. Mnoge objekte i delove ostrva čuva vojska. Danas su vile Edvarda Kardelja i Aleksandra Rankovića još uvek ekskluzivni objekti sa patinom i stilom šezdesetih godina i udaljeni od očiju javnosti. Mnoge od ovih vila nalaze se u ponudi za letovanja onih koji mogu da plate svoj boravak na ovom mestu, daleko od očiju znatiželjnika i medija. Imala sam tu retku priliku da sretnem Vojmira Vuksanovića, arhitektu koji je među poslednjima napustio Brione i preselio se na kopno. On je još kao dečak sa porodicom živeo na Brionima i tu išao u školu. Pamti vremena o kojima sve manje znamo. Vesna Danko Klunić bila mi je domaćin i provela me je kroz Nacionalni park i Muzej u kome se nalaze svedočanstva ko je sve dolazio na Brione i dok nisu bili samo Titovi. Mnogo toga se promenilo od tog vremena, ali je ostala fama da na Brione ne možete otići tek tako… A danas tu dolaze oni koji znaju da cene prirodne lepote, čisto more, a neprikosnoveni mir je nešto što se u užurbanom svetu teško nalazi. Boravak na ovom ostrvu daje utisak da ste van vremena i van događanja, i ta izolacija sa svim odlikama nekog prošlog vremena jeste nešto posebno.
16:23
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
16:48
Doživljaji mladih pripadnika raznih rasa, pobednika međunarodnog konkursa iz geografije, na plovidbi jedrenjakom Plava ptica“ po Jadranskom moru.... Među dečacima i devojčicama razvija se prijateljstvo, bez obzira na rasnu pripadnost, a kao rezultat takvog prijateljstva su i složne reakcije na sve incidente do kojih za vreme plovidbe dolazi. Uloge: Boris Amarantov, Demeter Bitenc, Radmila Karaklajić, Vitali Doronin Režija: Mihail Eršov.
18:11
Građani male varoši teško se rastaju sa njegovim centrom, koji treba da se sruši i da se izgradi novi i funkcionalniji.... Predsednik opštine, prvi građanin Male Varoši, podržava plan devojke koja je arhitekta i projektant u koju je zaljubljen, ali da bi građanima dokazao da stari centar ne ruši pod njenim uticajem počinje da izbegava devojku, a ona se udaje za drugog. Uloge: Rade Marković, Jelena Žigon, ljuba Tadić, Mija Aleksić, ljubinka Bobić, Dragomir Bojanić Gidra Režija: Puriša Đorđević.
19:50
Pred kraj Prvog svetskog rata, austrougarskom pukovniku desetkovanog puka smeštenog na napuštenom salašu, koji uzaludno pokušava da uspostavi vezu sa pretpostavljenima, stiže neočekivana vest da mu u posetu dolazi supruga.... Umesto toliko željenog sastanka sa mužem, pukovnikovica se susreće sa neslućenim prizorima raspadanja i propasti Austrougarske monarhije, čiji duh i stanje kao da sažimaju u sebi dvojica njenih pratilaca, vojnika njenog muža. Uloge: ljerka Draženović, Slobodan Perović, Dušan Janićijević, Slobodan Aligrudić Režija: Đorđe Kadijević.
21:17
Emisija Volim klasiku je u potpunosti posvećena mladim muzičarima.... Tema emisije je Memorijalno takmičenje za najbolje mlade kompozitore Andrija Čikić koje je prvi put održano novembra prošle godine u Zadužbini Ilije M. Kolarca i nosi ime talentovanog mladog pijaniste i kompozitora Andrije Čikića, a čuva uspomenu na decu i školskog čuvara tragično stradale u školi Vladislav Ribnikar 3. maja prošle godine. U emisiji nastupaju prvonagrađeni u mlađoj kategoriji od deset do četrnaest i u starijoj kategoriji od četrnaest do osamnaest godina. Ansambl domaćin emisije je orkestar Škole za muzičke talente iz Ćuprije koji nastupa samostalno u kompozicijama Konstantina Babića i Andrije Čikića i kao pratnja nastupima mladih kompozitora, prvonagrađenih na Prvom memorijalnom takmičenju Andrija Čikić. Mladi kompozitori koji izvode svoje kompozicije su Marko Živković, David Božić, Mia Janković i Mia Lehki, a pijanistkinja Iva Vuković koja je na Memorijalnom takmičenju Andrija Čikić izvodila sve kompozicije koje su ušle u uži izbor, sada u emisiji svira Nokturno Dejana Despića. Urednik serije: Silvana Grujić Voditelji: Silvana Grujić i Aleksandar Peković Reditelj: Petar Stanojlović.
22:00
Tajna istorija Sjedinjenih Država, serija
23:05
Za vreme Prvog srpskog ustanka, jedan mlad ustanik prilikom opsade Beograda, uspeva da uđe u grad i da otvori kapije.... Posle toga ustanici ulaze u Beograd, a mladi ustanik se zaljubljuje u devojku koja je turskog porekla, što njemu nije smetalo, i tada počinju da se ređaju događaji. Uloge: Severin Bijelić, Milena Dapčević, Branko Pleša, Vasa Pantelić Režija: Radoš Novaković.
00:47
Balkanopolis i prijatelji
01:42
Put do Evropskog prvenstva u fudbalu (Nemačka)
02:06
Dobar vetar plava ptico, film
03:22
Prvi građanin Male Varoši, film
07:27
Koncert za dobro jutro
08:17
Slagalica, kviz
08:41
Datum
08:50
Verski kalendar
09:00
Avanture Heti Feder
09:30
Epizoda: Mina i tajna opakog videa... Šesta epizoda igrane porodične serije Mina prelazi nivoe pokreće pitanje poverenja. Kosta krije od roditelja na šta je stvarno potrošio džeparac, dok se Mina u školi pita može li verovati drugarici Tari. Nije sigurna šta Tara misli o njihovom drugarstvu i Sarinom povratku iz Engleske. Vidimo da je unutar cele porodice narušeno poverenje i da to brine Mininu mamu. Mina shvata da je uzajamno poverenje važno i u prijateljstvu. Da bi zaista otkrila da li je brat i drugarica lažu, ona poželi da ima sposobnost čitanja misli. Asistent Viktor joj ispunjava želju i tako je stavlja pred ozbiljan izazov. Kako će Mina reagovati nakon što sazna da i drugi imaju svoje sumnje? Ovo su samo neke od Mininih briga za početak, a kada pogledate epizodu do kraja, otkrićete da Viktor može da bude i vaš asistent u razmišljanju – skenirajte QR kod, poslušajte ga i razmislite o temi epizode. Mina – Tamara Nalbandian Mama Vesna – Milena Pavlović Tata Zoran – Igor Pavlović Brat Kosta – Pavle Orlić Viktor – Aleksandar Jovanović Meda Izvršni producent Redakcije školskog programa: Biljana Ivanić Producent: Dragana Bogdanović Urednik serije: Marija Tošić Dramaturg: Kristina Đuković Stručni saradnik: Gordana Mijalković Stojiljković, dečji psiholog Scenario: Nedeljko Kovačić Kostimograf: Aleksandra Aleksandrić Scenograf: Igor Bojović Kompozitor: Milan Sv. Đurđević Dizajner zvuka: Nebojša Dragićević Grafički dizajn i animacija: Bojan Krivokapić, Miloš Lemajić, Jovan Pavlović Direktor fotografije: Sima Dimitrić Montažer: Ivan Vasić Reditelj: Marko Jeftić.
09:55
Sve boje života
10:25
U okviru serije Kulturna baština Srbije značajan ciklus pripada našem nematerijalnom nasleđu. Poznato je da je srpska slava, kao jedinstven primer nematerijalng nasleđa u svetu, upisana na UNESKOVU listu čovečanstva u kategoriji nematerijalne baštine.... Đurđevdan je drugi naš element koji je kandidat za zaštitu na UNESKOVOJ listi. Kandidaturu ovu, inače jedne od četiri najrasprostranjenije slave kod Srba, pored naše zemlje potpisale su i Rumunija, Moldavija, Bugarska, Turska, s obzirom na to da se ovaj praznik uz bogate etngrafske sadržaje slavi u svim zemljama ovog dela Evrope, bez obzira na naciju i versko opredelenje. Ukratko, za praznovanje Đurđevdana može se reći da ima vidljivi multietnički karakter. Primanjem hrišćanstva kod Srba je ovaj praznik hristijaniziran i vezuje se za Sv. Đorđa, zaštitnika slabih, nemoćnih i ugroženih na bilo koji način. Zato i ne čudi što su ga Srbi rado uzimali za zštitnika svoga doma, odnosno za porodičnu slavu. Praznovanje Đurđevdana, pod naravno, drugim nazivima datira duboko u predhrišćanski period, jer se ovaj dan oduvek vezivao za početak novog godišnjeg ciklusa, buđenje i obnovu prirode, za ljubav, radost i nove godišnjne planove. Kod nas i kod drugih naroda u ovom delu Evrope, Đurđevdan je prepun simbolike kojom se slavi ljubav, život i nova nada za svaki napredak. Karakteristično za Đurđevdan je da u njegovom praznovanju ravnopravno učestvuju sve generacije, a pogotovo značajno mesto tu zauzimaju mladi i deca. Takođe, nije poznato da je za bilo kaoji drugi praznik vezano toliko pesama koje su opet poseban vid narodnog stvaralaštva. Emisija je snimana u selu Goračići, na planini Jelici, kao i u etnografskom muzeju u beogradu i pored autentičnih kadrova praznovanja Đurđevdana, daje mnoga objašnjenja i odgovore zašto baš ovaj praznik sa reprezentativne nacionalne liste nematerijalnog nasleđa zavređuje mesto i na UNESKOVOJ listi nematerijalne baštine čovečanstva. Autor emisije Milica Bajić Đogo Snimatelj Vasko Vasović Montažer Vladimir Radovanović.
10:48
E-TV
11:11
Novi početak
12:07
92 godine Kolarca: Beogradski kamerni orkestar i Sergej Davidčenko
12:55
Mina prelazi nivoe
13:20
Nauka 2024: Ermitaž - lepota satkana od tajni
14:00
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
14:50
Mornarički specijalci, serija
15:38
Ženski raj, serija
16:27
Barcelona Gipsy Balkan orchestra
17:00
Dnevnik RT Vojvodina
17:20
Datum
17:33
Ekipa serijala „Traga” proteklih dana obišla je predele koji krase okolinu planine Rtanj. U iskonskoj dolini ove planine smestio se i Krivi Vir. Meštani ovog sela, u brojnim kulturno-umetničkim drištvima, brižljivo čuvaju kulturu i tradiciju ovog dela naše zemlje. Osobenost krivovirskog folklora je i igranje kola u levu stranu.... Jedna od najlepših menifestacija koja se održava u ovom mestu su „Dani božura” – posvećeni su božuru, cvetu koji svakog maja svojom lepotom ukrasi padine i ovog dela Srbije. U selu Krivi Vir, gde je i izvorište Crnog Timoka, uzdiže se i ogromna stena ka kojoj vode staze mladalačkih doživljaja, ali i tragičnih ljubavnih priča. Posetili smo i porodicu Radosavljević iz sela Mali Izvor, koja od zaborava čuva i stare običaje vezane za proleće i praznike, posebno u dane oko Đurđevdana. Na dvadesetak kilometara od Boljevca nalazi se selo Podgorac u kojem žive Vlasi. Oni godinama čuvaju kulturu i tradiciju Vlaha ovog kraja. Razgovarali smo i sa Filipom Panjujelovićem koji godinama proučava kulturu i tradiciju Vlaha. Materijal sakupljen na terenu objavio je u knjizi Tradicionalna kultura Vlaha Crnorečja. Članovi KUD-a Podgorac prikazali su nam jedan od najstarijih običajnih obreda ovog kraja namenjenog pokojnicima i objasnili zašto se i koja narodna kola igraju tom prilikom. Nedaleko odatle, u brdima sela Mali Izvor, obišli smo meštane i njihove goste koji su posle četiri decenije oživeli običaj okupljanja oko starog drveta, zapisa, na način kako su to vekovima radili i njihovi preci. Obišli smo i jedan od turističkih dragulja ovog kraja – Bogovinsku pećinu, gde žive brojne zaštićenje životinje poput slepih miševa i pseudo škorpija. Zbog svoje lepote, netaknute prirode i retkih biljnih vrsta, Rtanj je od pedesetih godina prošlog veka pod zaštitom Zavoda za zaštitu prirode. Autor emisije: Vera Janković- Raičević Direktor fotografije: Hadži Vladan Mijailović Montaža: Marija Anđelković.
18:03
Volim klasiku - mladi kompozitori
18:52
Lajmet
18:59
Tajne internata za plemićke kćeri, serija
19:50
Verski kalendar
20:01
Ekologika, dokumentarni film
20:34
Ekologika, dokumentarni film
21:00
Ženski raj, serija
21:50
Redakcija za kulturu i umetnost prikazuje emisiju pod imenom Srednjovekovna moda koja je posvećena odevanju i kostimu u srednjovekovnoj Srbiji, u periodu od 11. do 16. veka. Povod za emisiju je nedavno objavljena monografija Srpska srednjovekovna vladarska i vlasteoska odeća istoričara umetnosti dr Bojana Popovića koju je objavio Muzej Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.... Naša priča je svojevrsna saga o srpskoj srednjovekovnoj modi ovekovečenoj na zidovima drevnih srpskih crkava i manastira. Muški i ženski kostimi prikazani na freskama, već vekovima, zadivljuju lepotom i inspirišu kreatore savremene mode. U istoriji kostima je zapisano da je čovek u sumerskom, ranovizantijskom i modernom dobu nosio sličnu odeću, pa se s pravom postavlja pitanje kako je nastajao jedan kostim i da li je srednji vek vreme nastanka modernog kostima? O nastanku srednjovekovne mode i uticajima koji su stizali i sa istoka i sa zapada, zatim o tkaninama, krojevima, obući, oglavlju, nakitu, vladarskim insignijama i rekonstrukciji kostima u emisiji govori dr Bojan Popović. Emisija je snimana u Galeriji fresaka Narodnog muzeja Srbije čiji je upravnik dr Bojan Popović. Pored fresaka iz naših manastira, za ilustraciju priče korišćeni su i kostimi iz igrane serije Nemanjići rađanje kraljevine snimani u studiju RTS. Autor i urednik emisije: Svetlana Ilić Direktor fotografije: Hadži Vladan Mijailović Montaža i kolor korekcija: Aleksandra Virijević Pavlek.
22:28
Treća moralna priča Erika Romera govori o verniku, katoliku, čiji kruti principi budu uzdrmani tokom noćenja kod Mod, razvedene žene razmetljivog karaktera. (Ma nuit chez Maud, 1969.)... Uloge: Žan-Luj Trintinant, Fransoaz Fabijan, Mari-Kristin Baro Režija: Erik Romer.
00:30
Lutkice, serija
01:13
Tri boje zvuka - miks
02:07
Lajmet
02:16
Novi početak
03:10
Đurđevdan
03:34
Nauka 2024: Ermitaž - lepota satkana od tajni
04:11
Trag